OČEKUJTE NOVI TALAS INFLACIJE: Ekonomisti pojasnili kako će se sukob na Bliskom istoku odraziti na BiH

Prema njegovim riječima, rast cijena energenata gotovo uvijek se prelijeva na cijene hrane i drugih proizvoda.

Papac ističe da iskustvo iz prethodnih kriza, kao što su pandemija i rat u Ukrajini, pokazuje kako poskupljenje nafte brzo utiče na cijene finalnih proizvoda i životnih namirnica. Iako se nada da će trenutna kriza biti kratkog vijeka, smatra da je realno očekivati novi val inflacije.

„Kada dođe do pada cijene energenata, često se dešava da cijene finalnih proizvoda ostanu iste. Jedan razlog je psihološki, jer proizvođači i distributeri čekaju stabilnost tržišta. S druge strane, neki koriste tu sivu zonu da dodatno zarade i ostvare ekstraprofit“, pojasnio je Papac.

Govoreći o sigurnosti snabdijevanja naftom u regionu, profesor navodi da situacija ipak nije alarmantna. Nafta u našu regiju dolazi preko Jadranski naftovod (JANAF), koji polazi iz Omišlja na otoku Krku u Hrvatska, a sirovina stiže iz više različitih regija.

Prema procjenama, oko 40 posto nafte dolazi iz Perzijskog ahipelaga, dok ostatak dolazi iz sjeverne Afrike i kaspijskog područja, što smanjuje rizik od potpunog prekida snabdijevanja.

„To nam daje optimističnu poruku da nećemo ostati bez energenata. Nažalost, trpjećemo posljedice promjene cijena i sporije distribucije na svjetskom tržištu“, naglasio je Papac.

Dodao je da će eventualne probleme s Ormuškim moreuzom najviše osjetiti azijske zemlje poput Kina, Indija i Tajland, dok će Evropa prije osjetiti posljedice kroz više cijene energenata i transporta.

Papac zaključuje da Bosna i Hercegovina nema mehanizme za samostalnu stabilizaciju tržišta.

„Mi smo malo i izrazito uvozno tržište. Zavisimo o globalnim trendovima i događanjima. Poboljšanje ćemo osjetiti tek kada se stabilizuje cijela regija i globalno tržište“, zaključio je prof. dr. Nikola Papac u Dnevniku RTV Herceg-Bosne.

Izvor: Novosti