Švicarska se ne može odbraniti od punog vojnog napada

U intervjuu za list NZZ, Suessli je rekao da je zemlja spremna za napade “nedržavnih aktera” na kritičnu infrastrukturu i za kibernetičke napade, ali da vojska i dalje ima ozbiljne nedostatke u opremi. “Ono što ne možemo je da se branimo od prijetnji s distance, a pogotovo ne od punog napada na našu zemlju“, kazao je Suessli, koji krajem godine napušta dužnost.

Dodao je da je “opterećujuće znati da bi u stvarnoj krizi samo trećina vojnika bila potpuno opremljena“.

Švicarska povećava izdvajanja za odbranu, modernizira artiljeriju i kopnene sisteme te zamjenjuje zastarjele borbene avione modelima Lockheed Martin F-35A. Međutim, plan se suočava s prekoračenjem troškova, dok kritičari dovode u pitanje ulaganja u artiljeriju i municiju u uslovima zategnutih saveznih finansija.

Suessli je rekao da se stavovi prema vojsci nisu značajno promijenili uprkos ratu u Ukrajini i ruskim pokušajima destabilizacije Evrope. Kao razloge naveo je udaljenost Švicarske od sukoba, nedostatak nedavnog ratnog iskustva i pogrešno uvjerenje da neutralnost sama po sebi pruža zaštitu.

“To je historijski netačno. Postoji više neutralnih zemalja koje su bile nenaoružane i ipak su uvučene u rat. Neutralnost ima vrijednost samo ako se može braniti oružjem“, rekao je.

Švicarska je obećala da će postepeno povećati vojnu potrošnju na oko 1 posto BDP-a do otprilike 2032. godine, sa sadašnjih oko 0,7 posto – što je znatno ispod 5 posto na koje su se obavezale zemlje članice NATO-a.

Tim tempom, švicarska vojska bi bila u potpunosti spremna tek oko 2050. godine. “To je predugo s obzirom na prijetnje”, upozorio je Suessli.