Dr Lazić: Da, MMR vakcina je bezbjedna!

Jedno od najvećih dostignuća u svijetu medicine je vakcina!

Zbog čega je MMR vakcina koja štiti od nimalo bezazlenih bolesti malih boginja, zaušnjaka i rubeole došla na loš glas?

Studije koje su obuhvatile više od 500.000 djece, medicina zasnovana na dokazima o sigurnosti MMR vakcine, ima istu ili manju težinu kao rečenica koju izgovori javna ličnost, recimo jedan pjevač ili sportista ,, ja nisam i moja djeca nisu vakcinisana,,

Mediji šire strah i paniku!

Najčešća pitanje i najveća briga roditelja:
• Da li MMR vakcina uzrokuje autizam?
Prvi znaci autizma ( dijete gubi stečene vještine, npr govor, ili nikad ne progovori, ne igra se sa vršnjacima, ne reaguje kad ga zovete, ne koristi gestove, ne odaziva se… ) pojavljuju se između prve i treće godine života što je isto vrijeme kada djeca primaju MMR vakcinu, i onda ljudi misle da je to posledica vakcinacije. Nema povećanog rizika od autizma čak ni kod djece sa povećanim rizikom za autizam (oni sa braćom ili sestrama sa autizmom )

Mit da je MMR vakcina uzročnik autizma potiče iz 90-tih godina prošlog vijeka kada je jedan hirurg u jednom radu, objavljenom o medicinskom časopisu ,,Lancet,, iznjeo teoriju o mogućoj vezi između MMR vakcine i autizma.

• Da li MMR može usporiti govor ili hod?
Čekati dok dijete ne progovori ili dok ne prohoda je opasno jer postoji rizik od infekcije. Male boginje su potencijalno smrtonosna bolest. MMR vakcina ne utiče na razvoj govor ili motoriku- kretanje.

• Da li MMR vakcina izaziva šećernu bolest?

Na žalost u praksi se susrećemo sa djecom kod kojih je DM tip 1 dijagnostikovan neposredno nakon vakcinacije MMR. Razumljiva je ljutnja i zabrinutost. Roditelji traže uzrok, zbunjeni su internetskim informacijama, imaju potrebu za ,, krivcem ,, ALI

Tip jedan dijabetesa je autoimuna bolest gdje imunološki sistem greškom napada ćelije pankreasa koje proizvode insulin. Genetska predispozicija i neki virusni okidači su potencijalni faktori rizik, ali ne i MMR vakcina.

Odbijanje vakcinacije ne smanjuje rizik od dijabetesa ali povećava rizik od infekcije.

• Česta dilema roditelja je da li dijete smije da primi vakcinu ako je prehlađeno
(roditelji sve češće samoincijativno rade laboratorijske analize, prije nego što dijete primi MMR vakcinu, što je postao uobičajeni obrazac zabrinutih i nepovjerljivih roditelja ).

Blaga prehlada nije kontraindikacija za vakcinu ( temperatura do 37,5 C, zapušenost nosa, blag kašalj, ako je raspoloženo, dobrog apetita ). Ali i sami ljekari zbog brige i nepovjerenja roditelja tada odgađaju vakcinaciju.

Vakcina se odlaže kod visokih febrilnosti, akutnih bakterijkih bolesti, ozbiljnih hroničnih bolesti u fazi pogoršanja, upotrebe imunosupresiva.

• Da li djeca sa alergijom i djeca koja imaju atopijski dermatitis ( ekcem ) mogu biti vakcinisana?

Djeca alergična na jaja i druge nutritivn alergene mogu biti vakcinisana MMR vakcinom. Ranije su jaja korištena u jednoj fazi razvoja vakcine, ali ni tada MMR vakcina nije izazivala alergijske reakcije.

Atopisjki dermatitis nije kontraindikacija, osim za vakcinu protiv velikih boginja ( Variola Vera ) koja se ne koristi već 50 godina.

• Da li MMR vakcina sadrži živu i aluminijum?

MMR vakcina nikad u svom sastavu nije imala ( konzervans koji sadrži živu ili aluminijum ). Korišten je za druge vakcine, ali i tada nije bio štetan.

• Da li će dijete dobiti temperaturu nakon vakcinacije?

Uobičajena reakcije na vakcinu ( normalna i blaga ) je povišena tjelesna temperatura, obično drugi, treći, sedmi i četrnaesti dan nakon vakcinacije. Rijetko nastaje osip, blag otok limfnih čvorova i bol na mjestu uboda.

-MMR vakcina dostupna je od 1971 godine. Vakcinisano je na desetine miliona djece!
-Daje se u dvije doze ( obično u 12-18 mjesecu i pred polazak u školu )

Ako dijete nije primilo prvu dozu na vrijeme, vakcina se može dati i kasnije, nema gornje starosne granice. Ako dijete nije primilo drugu dozu može se nadoknaditi bilo kada u osnovnoj školi ili kasnije.

– U BiH prvom dozom vakcinisano je ispod 60 %, a drugom ispod 70 %. Ova stopa je značajno niža od preporučenih 95% potrebnih za kolektivni imunitet ( tada su zaštićeni i oni koji iz medicinskih razloga ne mogu da prime vakcinu)

– epidemija morbila se javlja na svake tri godine. Najteže komplikacije morbila su teške upale pluća, CNS i smrt. Veoma zarazna bolest.

Kako povećati broj vakcinisanih?

Razgovor sa pedijatrima, edukacija roditelja, mediji, država.

Vakcinacija nije samo lična odluka, to je čin odgovornosti prema zajednici!

Najbitnije tada bebe u mom životu, a sada velike djevojčice Ana- moja kćerka i Iva- moja kuma vakcinisane su u uzrastu od 18 mjeseci.

Pedijatar V. Lazić