BANjALUKA – Cijene goriva na domaćim benzinskim pumpama, do kraja ove ili početka naredne sedmice, najvjerovatnije će ponovo biti korigovane naviše te bi “obični” dizel mogao ubuduće koštati 2,9 maraka po jednom litru.
Istakao je ovo za “Glas Srpske” predsjednik Grupacije za promet nafte i naftnih derivata pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić, analizirajući stanje na domaćem, ali i inostranom naftnom tržištu, ali i trenutne nabavne, odnosno veleprodajne cijene goriva.
– Kada bi neko od naših domaćih distributera sutra odlučio da nabavi gorivo, koje recimo u Pločama prema trenutnom cjenovniku košta 2,18 maraka po jednom litru, te uračunao troškove prevoza, PDV-a i maksimalnu maržu morao bi da podigne maloprodajne cijene običnog dizela na 2,9 maraka – kaže Savić, indirektno najavljujući novo poskupljenje te pojašnjavajući da su u pomenutu cijenu od 2,18 već ugrađene “obaveze” prema državi – akcize od 30 feninga i putarina od 40 feninga po jednom litru.
Podsjećanja radi, cijene goriva na domaćim pumpama su već prije desetak dana skočile na 2,8 maraka, što je u odnosu na jul ove godine bilo povećanje od 15 odsto. Novi skok cijena znači da će gorivo, u odnosu na jul, biti skuplje za najmanje 44 feninga, što predstavlja poskupljenje od 18 odsto. U prevodu – vozači, vlasnici automobila moraće za jedan rezervoar goriva izdvojiti 25 maraka više, nego prije nešto više od dva mjeseca.
Kako je pojasnio Savić, nabavne cijene goriva su sve veće zbog geopolitičkih igara, ali i strahova koji su sve prisutniji na naftnom tržištu.
Cijena sirove nafte trenutno se nalazi na najvišem nivou u posljednjih sedam mjeseci, a glavni razlog jeste vještačko podizanje cijena, kroz smanjenje proizvodnih kvota od strane zemalja članica OPEK plus. Očekuje se da će Saudijska Arabija produžiti odluku o smanjenim proizvodnim kvotama od milion barela dnevno. Novi strahovi doveli su do toga da je samo u posljednjih desetak dana jedan barel (159 litara) poskupio za oko osam dolara, odnosno za pet feninga po jednom litru.
Prema riječima Savića, Saudijskoj Arabiji, ali ni Rusiji, nikako ne odgovaraju niske cijene sirove nafte zbog deficita u budžetu te se vještački pravi nestašica na globalnom tržištu.
– Polako izlazimo iz turističke sezone i trebalo bi da potrošnja i cijene padaju, ali vidimo da nije tako jer veliki igrači to ne dozvoljavaju. Takođe, nikako ne treba izgubiti iz vida i da je nabavna cijena dizela skočila za 15 odsto više od rasta cijena sirove nafte. Šta će biti u narednom periodu teško je reći, jer vidimo da više ne važe nikakva pravila na ovom tržištu – navodi Savić, dodajući da trenutno ne vidi da bi u bliskoj budućnosti cijene “crnog zlata” mogle osjetnije pasti, naprotiv.
Berzanski spekulanti se sve više klade na veće cijene dizela zbog sezonskih niskih zaliha u vrijeme kada se one obično povećavaju uoči grijne sezone. Iako zalihe dizela nisu tako niske, kao što su bile u ovo doba prošle godine, one su i dalje kako se navodi u pojedinim analizama znatno ispod istorijskih prosjeka što, kako se ističe, sugeriše da bi smanjena ponuda zbog zastoja u pojedinim rafinerijama, potražnje veće od očekivane ili hladnije zime moglo dodatno da preokrene tržište naftnih destilata u deficit, podižući cijene ponovo.
Stoga pojedini analitičari smatraju da ukoliko se cijena barela zadrži na sadašnjem nivou to bi moglo cijenu goriva na domaćim pumpama pogurati i na više od tri marke.
Naftne igre
Profesor i direktor Instituta FEFA iz Beograda i član Programskog komiteta Svjetskog naftnog savjeta iz Londona Goran Radosavljević kaže da je u sadašnjim okolnostima svaki scenario moguć, te da će se vrijednost barela do kraja ove godine kretati oko 90 dolara, te da su neopravdani strahovi da bi cijena mogla ići preko 100 dolara.
– SAD, Saudijska Arabija i Rusija zemlje koje proizvode gotovo trećinu svetske nafte i dalje će diktirati cene. Americi i Evropi je u interesu da ona bude što niža, dok s druge strane Rijadu i Moskvi odgovaraju što više cene. To su dva interesa koja se prepliću, što izaziva i ogromne oscilacije – istakao je Radosavljević u nedavnom intervjuu za naš list.
Preuzeto: Glas Srpske
