Kardiovaskularne bolesti odgovorne su za gotovo polovinu smrti od kroničnih nezaraznih bolesti, što ih čini prvim uzrokom smrti u svijetu.
Svjetski dan srca obilježava se svake godine posljednju nedjelju u mjesecu rujnu. Godine 2012. usvojene su deklaracije o smanjenju globalnog mortaliteta od nezaraznih kroničnih bolesti za 25% do 2025. godine, navodi se u priopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ). Kardiovaskularne bolesti odgovorne su za gotovo polovinu smrti od kroničnih nezaraznih bolesti, što ih čini prvim uzrokom smrti u svijetu.
Obilježavanje Svjetskog dana srca inicirala je Svjetska kardiološka federacija, a cilj tog dana je informirati ljude širom svijeta da su kardiovaskularne bolesti, uključujući srčane bolesti i moždani udar, vodeći uzrok smrti u svijetu.
One su odgovorne za 17,5 milijuna smrti godišnje, te je, kako navode stručnjaci INZ-a, potrebno je naglasiti i istaknuti šta svaki pojedinac može poduzeti kako bi prevenirao i kontrolirao kardiovaskularne bolesti, te smanjio izlozenost riziko faktorima: upotreba duhanskih proizvoda, nepravilna prehrana i nedovoljno tjelesne aktivnosti itd.
Zdravim životnim stilovima može se izbjeći najmanje 80 posto prijevremenih smrti od srčanih bolesti i moždanog udara. Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca.
Upotreba duhanskih proizvoda i pasivna izloženost duhanskom dimu godišnje ubijaju šest (6) milijuna ljudi i procjenjuje se da uzrokuju gotovo 10 posto kardiovaskularnih bolesti. Pasivna izloženost duhanskom dimu godišnje ubije 600.000 ljudi, a 28 posto od tog broja su djeca.
U INZ-u navode i podatak istraživanja Svjetske kardiološke federacije i Svjetske zdravstvene organizacije da je unutar dvije godine nakon prestanka pušenja rizik od koronarne srčane bolesti značajno je smanjen.
Petnaest godina nakon prestanka razina rizika od kardiovaskularnih bolesti ista je kao i kod nepušača. Zajedno s drugim nezaraznim kroničnim bolestima, kardiovaskularne bolesti pridonose siromaštvu, posebno u zemljama niskog i srednjeg dohotka.
Posljedično, kardiovaskularne bolesti predstavljaju veliki teret za ekonomije zemalja. Teret kardiovaskularnih bolesti MOŽE SE smanjiti. Važno je da svi počnemo djelovati odmah, preporučuje INZ.
Posebno je važno voditi računa o zdravlju srca i prevenciji kardiovaskularnih oboljenja u doba pandemije COVID-19, jer osobe sa kroničnim kardiovaskularnim oboljenjima spadaju u rizične grupe za obolijevanje od COVID-19.
