Bosna i Hercegovina i Srbija nemaju potpisan sporazum o granici, a takve okolnosti obilato koriste preduzeća, grupe i pojedinci koji kontinuirano na nelegalan način eksploatišu šljunak u slivu rijeke Drine
Piše: Edin SKOKIĆ
Nerofmalne grupe građana u Zvorniku, Janji i Bijeljini preuzele su već davno posao države i skupo plaćenih činovnika, pa svakodnevno upozoravaju nadležne institucije u Republici Srpskoj kako se nelegalno, bezakonito, bahato izvlači šljunak iz Drine i sliva u račun pojedinaca, kompanija, nekih grupacija.
No, upozorenja su ostala tek mrtvo slovo na papiru, a reakcija nenadležnih izostala.
I dok gradovi, entiteti, država i međunarodni partneri izdvajaju milionske novčane iznose za prevenciju poplava, svakodnevna nelegalna eksploatacija šljunka na obalama rijeke Drine njihova ulaganja čine besmislenim.
Potkopavanje projekata zaštite od poplava
Posljednje ulaganje imao je Grad Zvornik u iznosu 8.084.793 KM. Novac će biti utrošen za mjere zaštite naselja od velikih voda rijeke Drine i pritoka, a za realizaciju projekta sredstva su obezbijedili Fond solidarnosti RS, IPA fond i Javna ustanova Vode Srpske.
Međutim, uposlenici Inspektorata RS i JU „Vode Srpske“ i dalje primaju prijave o nelegalnoj eksploataciji šljunka, a posljednja prijava je upućena 15. augusta u kojoj je navedeno da se šljunak nemilice eksploatiše u rejonu Karakaja kod Zvornika i to u vodozaštitnom području.
O tome gotovo sve znaju u administraciji Grada Zvornika, ali za sada mudro šute i ne reaguje na očite nezakonite radnje štetne za širu društvenu zajednicu.
Građanski aktivisti okupljeni oko neformalnih grupa opravdano sumnjaju da iza nelegalnih radnji stoje dobre organizovane kriminalne grupe, a njihove sumnje potvrdili su podaci nakon što je „provaljena“ aplikacija Skay.
Od početka 2022. godine pažnju javnosti privlače akcije kodnih naziva: „Drina“, „Ira“, „Polisa“ i „Beta dva“. U fokusu istražnih organa nalaze se gradovi uz rijeku Drinu, a akcije se provode zbog sumnje da su počinjena krivična djela falsifikovanja isprava, prevare, zloupotrebe položaja, trgovine utjecajem… pa sve do prometa opojnim drogama, prometa oružjem i eksplozivom, otmice…
Eklatantan primjer nedopustivih radnji nalazi se u mjestu Tršić kod Zvornika gdje je otvorena, ni manje ni više, asfaltna baza u neposrednoj blizini sliva rijeke Drine. Mediji su ranije objavili kako je asfaltna baza u Tršiću sagrađena prije dobijanja građevinske dozvole i pribavljanja ekološke saglasnosti.
Neformalna grupa građana „Zaštitimo Tršić kod Zvornika od štetnog uticaja rada asfaltne baze“ obratili su se Vladi Republike Srbije jer više ne vjeruju u dobre namjere gradske i entitetske inspekcije. No, i u Srbiji za njih nisu imali razumijevanja jer su se inspektori republičke direkcije oglasili nenadležnim uz pojašnjenje kako je gradnja asfaltne baze u nadležnosti Grada Zvornika, odnosno građevinske inspekcije. Problem za Tršićane i okolna nasalje je što se snadbjevaju vodom iz Drine, a radom asfaltne baze uveliko se zagađuje vodotok.
Zbog toga su mještani Tršića odlučili tužiti Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS jer su, kako navode, izdali ekološku dozvolu investitoru uprkos činjenici što nema validnu građevinsku dozvolu za gradnju asfaltne baze.
Ostatk teksta pročitajte na interview.ba
