Za Republiku Srpsku i BiH neprihvatljiva je gradnja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, svega nekoliko kilometara od granice BiH, jer je značajno očuvati prirodne resurse i zdravlje i ljepotu rijeke Une u čijoj okolini živi oko 250000 stanovnika u 13 opština Srpske i BiH. Između ostalog, neophodna su geološka istraživanja koja bi bila osnova borbe da se stručna i naučna saznanja koriste kao argumentacija protiv namjera Republike Hrvatske da na lokalitetu Čerkezovac, na Trgovskoj gori, gradi odlagalište radioaktivnog otpada.
“Imamo specifičnost da osnovna geološka karta, tzv. List Bosanski Novi, koja pokriva teritoriju Novog Grada, još nije objavljena za dio BiH. Ovo je savršen trenutak da se dva geološka zavoda ujedine u ovom radu i publikuju kartu koja će biti osnova za sva dalja geološka istraživanja, odnosno specijalistička istraživanja koja bi iz toga trebala proizaći.” , rekao je zamjenik direktora Cvjetko Sandić.
Odgovarajući na pitanje o geološkoj građi ovog područja i seizmološkim istraživanjima, Cvjetko Sandić je rekao: “Poznato je da je geološka struktura ovog područja izuzetno složena, tektonski jako izrasjedana. Znamo da rasjedi izazivaju i potencijalne zemljotrese, stjenske mase koje grade ove prostore su izuzetno stare, dosta napukle i sve su to neki preliminarni argumenti koje treba dokazati kada govorimo o protivljenju odabiru lokacije Republike Hrvatske za odlaganje nuklearnog otpada.
Republika Hrvatska se ovim pitanjem bavila prilično šturo, zanemarujući teritoriju Bosne i Hercegovine, a već je odredila lokaciju. Na nama je da istražimo svoj teren, izvršimo istraživanje i konačno dođemo do kvalitetne studije, elaborata, jer samo tako možemo opovrgnuti njihovu namjeru.”
