Postoje svjesno planirane laži“, naveo je Tegeltija u svom izlaganju.
On smatra da dekriminalizacija klevete, koja se desila prije skoro 20 godina, nije dala željene efekte već je nastupio „eldorado lažnih vijesti, govora mržnje i laži“. Teret za to je prebacio na novinarsku zajednicu.
„Novinarska zajednica je propustila da u periodu od dekriminalizacije klevete pa do danas izvrši samoregulaciju novinarske profesije. Da je bilo više samoregulacije, mi sad ne bismo došli u situaciju da to moramo na drugi način regulisati“, kaže Tegeltija.
Siniša Vukelić, član Upravnog odbora Udruženja BH novinari i urednik portala Capital, smatra da se radi o stvaranju zakonskog okvira za gušenje slobode govora u RS, kao i želji vlasti da se obračuna sa preostalim medijima koji im se ne sviđaju i koji nisu pod njihovom kontrolom.
„Svi trebaju da se brinu, ne samo novinari. Građani, akademici, nevladine organizacije, opozicija, bilo ko ko se ne slaže sa vlasti u RS. Tegeltija govori da u Srbiji niko nije uhapšen. Ana Lalić je uhapšena u vrijeme pandemije zato što je izvijestila javnost da u jednom kliničkom centru nema opreme za borbu protiv virusa korona, što je bila istina. Uhapšena na 48 sati. Potpuno tačna vijest. Ne morate vi novinare strpati u zatvor na mjesec-dva ili 15 godina. Dovoljno je da ga uhapsite na 48 sati. A onda drugog novinara ponovo u istoj redakciji. Postavljate tako autocenzuru gdje neće imati nikoga da se bavi tim poslom“, podsjetio je Vukelić na slučaj iz susjedne Srbije.
Umjesto uvođenja ovih zakona, Vukelić predlaže uvođenje institucije ombudsmena za medije, kao i niza drugih zakona koji mogu pomoći medijima. Poput zakona o transparentnom vlasništvu nad medijima, tretiranjem napada na novinare kao napadima na službena lica ili formiranje fonda za pluralizam medija.
„Svi su pravi novinari protiv širenja lažnih vijesti. Zna se ko to radi. Ko je pisao laži o Vladimiru Kovačeviću na RTRS-u i ATV-u? Hajde da nazovemo stvari pravim imenom. Od anonimnih portala koje javni servisi ubace u javni prostor, a pojavili se sat vremena ranije. Svi smo mi protiv toga. Sa ovako slabim institucijama i na ovom nivou demokratskog razvoja, ovakav alat…. To je zapravo atentat na novinare. Novinarstvo nije zločin i ne može se tako tretirati“, izričit je Vukelić.
Ko će određivati šta je laž?
Na pitanje prisutnih novinara i predstavnika nevladinih organizacija da li može garantovati da nijedan novinar neće otići u zatvor zbog kritike, savjetnik Milorada Dodika Milan Tegeltija je odgovorio potvrdno.
„Jedno je vrijednosni sud, a drugo laž. Kleveta nije kritika. Niko neće ići u zatvor zbog kritike. Greška i pogrešna informacija nisu kleveta. Već svjesna laž. Postoji strah, ali ne od zakona već njegove primjene. Svi zakoni se mogu zloupotrijebiti, mi moramo sve učiniti da se to ne dešava. Ali ne možemo sprečavati donošenje zakona zato što se bojimo da će ga neko zloupotrebljavati“, naveo je Tegeltija.
usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine.
„Moram istaći da moramo svi zajedno da se borimo protiv Inckove odluke i ukažemo na činjenicu da je nama sužena sloboda govora. Većina mojih prijatelja i kolega iz Udruženja novinara RS je u istražnom postupku gdje im prijeti kazna od tri do šest godina zato što su komentarisali sudsku presudu Haškog tribunala. Ako mi prijeti kazna 3-6 godina ako prokomentarišem sudsku presudu, zašto bi mene brinuo ovakav zakon koji će sigurno biti blaži?“, upitao je Đuričić.
Borbu protiv najavljenih zakona, u slučaju da se Zakon o zabrani negiranja genocida ne povuče, naziva selektivnom pravdom. U novom setu zakona čak vidi priliku za zaštitu novinara.
„Možda je taj zakon dobar za novinare, možda će on mene braniti kad me neko nazove plaćenikom, da mi neko dostavlja pitanja iz kabineta predsjednika, da sam domaći izdajnik… Možda ću se ja tako braniti od kolega pa čak i onoga ko je inicirao ovakav zakon. Jesmo za principijelnu borbu za slobodu medija ili se nećemo uopšte boriti. Ili sve ili ništa. Mi smo načelno protiv ove izmjene ali ostane li Inckov zakon, mi ćemo naći način da podržimo čak i takav zakon“, naglasio je Đuričić.
Diskusiju su pratili većinom novinari i predstavnici nevladinog sektora, koji su imali ujednačen stav da do najavljenih zakona ne smije doći jer oni direktno ugrožavaju slobodu govora. Kako kažu, nemaju povjerenja u pravosuđe. Savjetuju institucije da u škole uvedu medijsku pismenost kao obavezan predmet, da se mladi uče kako da koriste medije i kako da razlikuju istinu od laži i propagande.
Izvor: mreža za izgradnju mira
