Srpska pravoslavna crkva i vjerni narod obilježavaju danas Sretenje Gospodnje.
Četrdesetog dana od rođenja Hristovog donese Presveta Bogorodica svog sina božanskog u hram jerusalimski da ga posveti Bogu i da se očisti. Ni jedno ni drugo ne bi potrebno, ipak Zakonodavac nije želio da se ogriješi o zakon Svoj koji je dao kroz slugu i proroka Mojsija.
Otac Jovana Preteče, Zaharija bi u hramu prvosveštenik i postavi Mariju Devu na mjesto za djevojke, a ne na mesto za žene. Tom prilikom se pojaviše starac Simeon i Ana, kći Fanuilova.
Pravedni starac uze na ruke svoje Mesiju i reče:
– Sad otpuštaš u miru slugu svojega, Gospode, po riječi svojoj, s mirom, jer oči moje vidješe spasenje tvoje, spasenje koje si pred svim narodima spremio, svjetlost da narode obasjava i slavu naroda tvoga Izrailja.
Ana, koja od mladosti služi Bogu u hram postom i molitvama i sama poznade Mesiju, pa proslavi Boga i objavi Jerusalimu cijelom dolazak Dugočekanog.
Fariseji se naljutiše na Zakariju što stavi Devu Mariju međ’ djevojke, a ne međ’ žene, pa obavijestiše Iroda cara o tome. Uvjeren da je to Novi Car, posla ljude da ubiju Isusa. Božanska porodica biješe već izmakla iz grada i uputi se u Misir po uputima anđela Božjeg i izbjegoše preki sud Iroda.
Međ’ vjernim narodom se smatra da je na ovaj praznik Bogočovek imao susret sa ljudima, ali da se desio i susret duše sa Bogom.
Molitva
Care nebesni, Utešitelju, Duše istine! priđi i useli se u nas. Bože, Duše Sveti, Tebi slava i hvala vavijek. Amin.
Vjerovanja i običaji
Vjeruje se među narodom srpskim da se na ovaj dan sreću zima i ljeto. Smatra se da ako na Sretenje osvane sunčan dan, medvedi će se uplašiti sijenke vlastite i vratiti se u zimski san pa će zima potrajati.
Obavezno je da se na ovaj dan pale svijeće, jer se vjeruje da plamen svijeće kuću štiti od groma i nesreće.
Mlade djevojke treba da paze koga će izjutra sresti jer će im mladoženja biti po takvom liku, izgledu i karakteru, piše Magazin Novosti.
Sretenje Gospodnje je u istoriji Srbije bilo značajan datum, te tada i Karađorđe diže barjak među velikašima u Orašcu i otpoče bunu protiv turskog zuluma. Tačno 31 godinu kasnije u Kragujevcu bi proglašen prvi demokratski ustav Srbije – Sretenjski. Godine 1909. u Skoplju bi održana prva skupština Srba u Osmanskom carstvu.
