Kontinuirana poskupljenja osnovnih životnih namirnica veliki su udar na budžet građana. Ekonomisti objašnjavaju da formiranje finalne cijene zavisi od brojnih parametara, opravdanih, ali i neopravdanih. Najveći uzrok visokih cijena, kažu, upravo je zavisnost o konzumaciji uvezene robe.
Stevica Đurić, sedmično, samo za osnovne životne namirnice izdvaja više od 150 maraka. Četvoročlana porodica, kaže, iziskuje mnogo, a uz drastična poskupljenja, svakodnevna nabavka postala je izazov.
– Nije nimalo naivno, kako je sve raslo, tako su rasle i cijene prehrambenih proizvoda – rekao je Đurić.
Djelimično olakšanje, kaže, ponudila im je kampanja “Društveno odgovorni”.
– Naročito kada je u pitanju mlijeko, jogurt i ti proizvodi koje svakodnevno koristimo – dodaje on.
Statistika je jasna, cijene hrane i pića u ovoj godini veće su za 1,4 odsto u odnosu na isti period prethodne.
– Na godišnjem nivou došlo je do rasta cijene tjestenine, svih vrsta mesa, osim svinjetine bez kostiju, dok je s druge strane došlo do pada cijena pšeničnog brašna, jestivog ulja i kokošijih jaja. Ono što je zanimljivo, iako je došlo do pada cijene brašna na godišnjem nivou, došlo je do rasta cijene hljeba – kaže Ognjen Ignjić portparol Republičkog zavoda za statistiku.
DŽepovi, ali i prava građana na stalnom su udaru, ocjenjuju borci za prava potrošača. Siva zona i manipulisanje cijenama, sve su učestalija pojava. Obilaziti što više trgovačkih lanaca i redovno analizirati cijene, savjet je za potrošače.
– Mi nismo primjetili posljednjih godina, a pratimo sve te stvari, da je došlo do toga da su neki proizvođači smanjili svoje cijene zato što je došlo do smanjenja, recimo cijena goriva ili recimo brašna – rekao je Јovan Vasilić udruženje potrošača “Zvono”.
Cijene goriva u poslednjih 15 dana variraju od 2,37 do 2, 41 po litru što, po mišljenju struke, ne predstavlja značajan “skok”.
– Ako uzmemo poređenje sa majem od tekuće godine, imamo sniženje od nekih 40 pfeninga. Trenutno stanje, od početka oktobra smo imali konstantni pad i u jednom momentu su cijene bile negdje 2,33 – rekao je Đorđe Savić predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske.
I dok su cijene pšeničnog brašna u padu, a goriva djelimično stagniraju, one na policama marketa kontinuirano sve su veće. Formiranje konačne cijene zavisi od brojnih parametara. Ekonomisti divljanje cijena, u najvećoj mjeri, pripisuju velikoj sklonosti građana da kupuju uvezenu robu.
– Svjedoci smo da u poslednjih desetak godina imamo jako puno manipulacije cijenama gdje imamo monopoliste ili oligopole i kartele, koji su u poziciji da neopravdano podižu cijene – istakao je Aleksandar Ljuboja ekonomski analitičar.
“Kupujmo naše, na taj način pomažemo sebi,a opet i mi se moramo mijenjati, povećati efikasnost proizvodnje.”
U borbi protiv poskupljenja aktivno učestvuje i resorno ministarstvo, koje s privrednicima nastavlja sprovođenje kampanje “Društveno odgovorni”, u okviru koje više stotina trgovačkih radnji, nudi oko 400 artikala po nižim cijenama.
(RTRS)
