Počela je sedma, posljednja sedmica Vaskršnjeg posta, a svi dani u njoj nose naziv Veliki, pa je tako danas Veliki ponedjeljak.
Posljednja sedmica Vaskršnjeg posta, Strasna ili Stradalna nedjelja uvodi u Tajnu stradanja Gospodnjeg.
U ovoj sedmici vjernici bi trebali da se potrude da oproste jedni drugima sve međusobne grijehe i uvrede, jer, kako uči hrišćanstvo, ako oprostimo drugima i Hristos će oprostiti nama. Crkvenim tipikom od najstarijih vremena za ovu sedmici propisan je najstroži post, na vodi.
Pravoslavni vjernici u ovim danima praktikuju i češće molitve, bdenja – ovo je zapravo sedmica duhovnog razvoja i čišćenja duše za dolazak Vaskrsa.
Jedu se samo hljeb, so i voće, a Veliki petak i Velika subota potpuno su bez hrane. Ulje i vino dozvoljeni su samo na Veliki četvrtak, jer je toga dana ustanovljena Sveta tajna pričešća.
Svaki dan ove sedmice ima svoju temu – ponedjeljak, utorak i srijeda posvećeni su sjećanju na posljednje besjede Isusa Hrista.
Na Veliki četvrtak, hrišćani se sjećaju Tajne večere i Hristovog pranja nogu svetim apostolima, kojim nas Gospod uči najdubljem smirenju. U crkvama vezuju se zvona, umjesto kojih se oglašavaju klepala. Već ponegdje počinje bojenje jaja.
Na Veliki petak, dan stradanja sina Božijeg, Crkva se sjeća brojnih događaja – od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, do polaganja njegovog tijela u grob.
U nedjelju je Vaskrs.
Postoje razni običaji i vjerovanja vezani za ovu nedjelju, prenosi Glas Srpske.
Na veliku srijedu običaj je da žene ne pletu i ne šiju, a veliki četvrtak je, prema narodnom vjerovanju dobar dan za ratarstvo, odnosno sijanje lubenica.
Cijele ove sedmice se ne pjeva i ne igra jer se u ovoj sedmici obilježava Veliki petak – dan raspeća Gospoda Isusa Hrista. Ovo je dan strogog posta, a najvažniji običaj je farbanje jaja. Prvo obojeno jaje u crveno naziva se čuvarkuća.
