Područje Zvornika spada u područje gdje su klizišta relativno česta, posebno kada ima obilnih padavina. U tom slučaju bi trebao biti u stanju pripravnosti, ali to ne znači nužno da će se pokrenuti klizišta.
Geološki zavod je izradio prognostičke karte za Republiku Srpsku, a potencijalna klizišta mogu se pojaviti na području Banjaluke, Prijedora, Kostajnice, Doboja, Lopara, Foče, dijelova Istočnog Sarajeva i Višegrada.
Zvornička područja oko Malešića, Skočića, Loknja, Boškovića, Grbavca i Klise potencijalno su sklona pomjeranju tla koje se već dogodilo, što ne znači da će se ponoviti na istim mjestima.
“Generalno posmatrano, svako područje, osim Bijeljine, Šamca, Posavine i nekih drugih dijelova, sklono je klizištima jer je takva geološka građa. I Federacija BiH i Srbija imaju sličnu geološku građu i svoje crvene linije kada su u pitanju klizišta”, rekao je Sandić.
On je naglasio da su to prostori koji su skloni klizištima, koja određena količina kiše može aktivirati, što ne znači da će se, samo zbog toga, desiti u naredna dva-tri dana. Radi se o uglavnom plitkim klizištima i u nekoj fenomenologiji spadaju u mala, ali nanose veliku štetu jer smo, generalno gledajući, kao pojedici i društvo neotporni da se borimo protiv toga.
Prema riječima Cvjetka Sandića, proces klizišta se “kuva”, to je neka neminovnost koja se ne može zadržati, ali se može prevenisati tako što se dio viška vode, koja se nalaze u tlu, iako nema padavina, odvede sa tog prostora raznim drenažama, čime se spremno dočekuju nove padavine.
“To su uglavnom tereni koji, generalno posmatrano, i na području Zvornika i u Republici Srpskoj imaju debelu koru površinskog raspadanja izgrađene od gline i pijeska debljine nekoliko metara i kada se raskvasi, a nalazi se pod određenim nagibom, neminovno se pokreću i prave odgovarajući štetu”, pojasnio je Sandić.
Geološki zavod je uradio katastar klizišta na kojem su na određenim područjima markirane pojave na osnovu kojih se prave određeni modeli i predviđanja kako bi se te lokacije uspješno poentirale.
Nijedno područje nije imuno od klizišta ako ima koru površinskog raspadanja koja može da se pokrene usled određene vlažnosti, količine padavina, primarnog nagiba terena, ali i nekih aktivnosti kojima i sam čovjek može da doprinese.
