Proglašenje Ivana Begića potpredsjednikom Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, iako to po rezultatima nije, samo je kap koja je prelila čašu konfuzije u Centralnoj izbornoj komisiji BiH, ali i u ostatku izborne administracije, na nižim nivoima.
Utvrđeni rezultati izbora za predsjednika i potpredsjednike RS objavljeni su bez čak 62 vreće sa neiskorištenim glasačkim listićima i ostalim izbornim materijalom. Razlog u Glavnom centru za brojanje nisu mogli da ih nađu, jer su vjerovatno negdje zagubljene među čak pet tona materijala u magacinu!
– Kada smo kupili materijal sa redovnih biračkih mesta, stanje je bilo katastrofalno. Po meni, ovo je rađeno namjerno. Listići za jedan nivo vlasti pogrešno su ubačeni u vreće sa listićima za drugi nivo, a mi ne znamo gdje su i šta su. Kompletno pakovanje je pogrešno, mimo Pravilnika CIK – riječi su Srđana Bjelice, kontrolora za transport, rukovanje i skladištenje izbornog materijala.
– To je sramota CIK – upozorila je članica, Vanja Bjelica Prutina.
Dalje, Glavnom centru za brojanje nisu dostavljena 23 izvoda iz Centralnog biračkog spiska; veliki broj glasačkih listića, koji su bili nevažeći, bio je među oštećenim listićima; glasački listići za jednog kandidata u buntu listića za drugog; broj pečata se razlikovao od broja pečaa unesenog u obrasce; vreće su dolazile nezapečaćene, poderane…
– Ono što sam rekla i nakon opštih izbora 2018. govorim sada: ovako više ne može! Provođenje izbora postaje agonija u postizbornom periodu, ruši se povjerenje. Mi pokušavamo ovde spasiti integritet, a šta god radimo kritikovani smo. Ovako više ne može! Ove godine smo jako puno uložili u trening, u materijale. Imali smo novi video za biračke odbore, za glasanje, brojanje. Imali smo dva nova videa za pomoć drugog lica. Imali smo elektronsku aplikaciju e-vodič za biračke odbore, imali smo priručnike i aplikaciju za posmatrače koja vodi učesnika procesa kroz sve faze, da provjeri “jesam li uradio ovo”. Nažalost, čini mi se da se to uopšte nije koristilo. Minimalan broj ljudi se osvrnuo da pogleda, prekontroliše kakve su procedure, ponovi lekciju i uradi svoj posao kako treba. Ovako više ne može – ponovila je po treći put članica CIK, Irena Hadžiabdić, koja smatra da su tehnički problemi gorući u izbornom procesu.
Nakon ovoga, postavlja se pitanje s kakvom izbornom administracijom ćemo dočekati sljedeće lokalne izbore.
Bivši predsjednik CIK, Branko Petrić, detektovao je tri najveća izvora problema: birački odbori, Izborni zakon BiH i CIK.
Podsjeća da opštinske i gradske izborne komisije, na osnovu konkursa, po prilično strogim uslovima biraju opštine i gradovi. A saglasnost daje CIK.
– Ima tu i nacionalna kvota. Manje ili više, ono što je do opštinskih i gradskih komisija, one urade korektno. Međutim, one imenuju članove biračkih odbora iz kvote i od onih ljudi koje dobiju stranke na žrijebanju. I njih treba obučiti. Ako OIK nekoga diskvalifikuje, mora umjesto njega da nađe drugog, često istog ili goreg. Dalje, njihova obuka za izbore je masovna, nema se tu vremena. Sve izgleda da su svi razumjeli. Ali, kada dođu izbori, ne znaju šta će. Posvađaju se i sve zgrnu u jednu vreću i pošalju dalje. OIK i GIK tu ne mogu ništa nego takve vreće šalju Glavnom centru za brojanje. Dakle, najbolja izborna administracija je ona profesionalna, od generalnog sekretara CIK pa naniže do GIK i OIK. Ali, birački odbori koji rade nakaradno, CIK koja donosi nakaradne odluke, kao i zakon koji to sve „pokriva“, to je za promjenu – kaže Petrić za Srpskainfo.
Da li bi uvođenje skenera glasačkih listića, i ostale savremene tehnologije, unaprijedilo i ubrzalo izborni proces? Petrić smatra da su to „najobičnije gluposti i valjanje zainteresovanih biznisa“.
– To su imali u Irskoj, pa su ukinuli. U Njemačkoj je ukinuo Ustavni sud. S druge strane, imate primjer Norveške u kojoj se sve ručno broji, a potom se nosi u gradsku upravu i kontroliše na brojaču. Isto kao kada u banku donesete novac koga ste prethodno izbrojali ručno. Ako se poklopi sa brojačem, to je to. Ako ne, ponovo se broji ručno. Kod nas nije problem prebrojati glasove za predsjednika RS ili člana Predsjedništva BiH. Problem je brojanje glasova hiljada kandidata koji se nalaze na otvorenim listama. Nigdje u svijetu se to ne radi istovremeno, broje se četiri nivoa, a ljudi su, pored svega, umorni – kaže Petrić.
