Žetva na području Zvornika privodi se kraju, u odeljenju za privredu i društvene djelatnosti Gradske uprave Zvornik tvrde da se prinosi kreću od tri do pet tona po hektaru u zavisnosti od lokaliteta i tipa zemljišta.
Ova godina, kada je u pitanju žetva pšenice može se svrstati u prosječne, postoji više razloga koji su usko povezani sa klimatskim promjenama. Područje Zvornika je početkom jula zahvatilo ogromno nevrijeme i to na sjevernom dijelu teritorija gdje se nalaze najveće površine zasijane pšenicom, ali i sušno proljeće koje nije donijelo dovoljno kiše u tzv.procesu zalivanja, rekao je za portal Zvornički.ba Budimir Aćimović, vlasnik mlina “Trio” Tršić.
Na pitanje o budućim cijenama brašna što najviše interesuje građane, Aćimović je rekao:
“Nema nikakvog osnova za povećanje cijena brašna u narednom periodu, zalihe pšenice su dovoljne da se prehranimo do sljedeće žetve na ovom području. Samo Srbija u ovom trenutku ima dovoljno viška zaliha pšenice toliko da pokrije kompletno tržište Republike Srpske, ali i cijele BiH, pa i Crne Gore sve do naredne žetve. Povećanje cijena brašna u skorijem narednom periodu može nastati samo vještački,” tvrdi Aćimović.
Koji su to problemi mlinara u Zvorniku i cijeloj BiH u ovom periodu:
“Nažalost kod nas je sve prepušteno samo sebi, pa tako i mi u ovom poslu kojim se bavimo. Godinama ukazujemo na kvalitet naših pšenica koji se mora poboljšati kako bi dostigli približan kvalitet pšenice koji proizvede Mađarska. To se mora institucialno riješiti i to što prije, kako bi povećali proizvodnju, ali i sam kvalitet iste, a time ujedno spriječili ucijenjivanje od drugih država od kojih moramo kupovati dio pšenice zbog kvaliteta za sve vrste brašna koje proizvodimo u našim mlinovima“, tvdi Aćimović.
Koliko ste zadovoljni otkupljenom pšenicom u ovogodišnjoj žetvi?
“Kao što sam ranije naveo potreban nam je Institut za pšenicu u kojem će biti najstručniji i najbolji ljudi iz ove oblasti. Ove godine kao i ranijih kvalitet zrna nije najbolji, prinosi su nešto manji, a klimatske promjene čine svoje pa smo zbog sušnog perioda ostali bez potrebnog “nalivanja” roda pšenice u proljetnom dijelu godine. Država mora prilagoditi podsticaje istinskim poljoprivrednicima, a ne birokratama iz Agrarnog fonda i ministarstava u Vladi, kako bi svi zajedno profitirali od naše bogate i prelijepe zemlje na ovom prostoru. Umjesto da rade sa poljoprivrednicima na terenu Vlada se mješa u cijenu otkupa o čemu kao i o drugim stvarima iz poljoprivrede ne znaju dovoljno“, rekao je Aćimović za naš portal.
Kada je riječ o otkupnim cijenama, prema informacijama iz Gradske uprave Zvornika, za kilogram ječma cijene se kreću od 0.60 do 0.62 feninga, dok za pšenicu cijene još nisu formirane, navodi Ribać.
Mali je broj poljoprivrednika na području Zvornika koji imaju svoje objekte za skladištenje zrna, pa ih većina predaju mlinovima.
Na području grada Zvornika strnih žita, pšenice, ječma i zobi, zasijano je na oko 650 hektara.
Izvor:Zvornički.ba
